Biblioterapija i očuvanje mentalnoga zdravlja
Može li nam knjiga biti najbolji prijatelj? U posljednje vrijeme sve rašireniji oblik terapije umjetnošću pokazuje nam kako knjiga čovjeku može biti itekako važna. O ovoj temi organizirano je zanimljivo predavanje i radionica u Narodnoj knjižnici HNŽ-a Mostar.
Boblioterapija u prijevodu s grčkoga jezika znači terapija knjigom. Voditeljica radionice doc.dr.sc. Ivona Čarapina-Zovko, iznoseći primjere dobre prakse, naglasila je kako biblioterapija nije liječenje, već preventiva.
Danas u javnosti prevladava pogrešna slika o čitanju. Činjenica je kako djeca, posebice adolescenti, čitaju više nego ikada. Istina, manje čitaju lektire i sadržaje vezane uz redovitu nastavu, a više literaturu koja je njima interesantna. Knjige koje se obično koriste u školskim knjižnicama, osnovnih i srednjih škola, motiviraju učenike da kritički analiziraju društvene krajolike i kulturni kontekst koji okružuje priču. Zbog očuvanja mentalnoga zdravlja učenika, kako je naglasila voditeljica, biblioterapiju bi bilo poželjno svakodnevno provoditi i u našim školama. Prema provedenim studijama biblioterapija pomaže u liječenju poremećaja pažnje i hiperaktivnosti te anksioznosti i blage depresije. Dobrobiti biblioterapije u školama su izlaganje učenika različitim karakterima i svjetonazorima koji nisu slični njihovima. Čitanje književne fikcije pomaže u razvoju socijalne/ emocionalne kompetencije i vodi do analize motiva drugih ljudi, kritične vještine za razvoj empatije.
Načini na koji se biblioterapija može provoditi su: prepoznavanje emocija kroz djela, traženje načina suočavanja s emocijama i nevoljama, upoznavanje s načinima liječenja i očuvanja mentalnoga zdravlja te educiranje o ulozi psihologa/savjetnika u školama.
Biblioterapiju se u školama može provoditi tijekom sata razrednika, posebnih aktivnosti, uvođenja „vremena za čitanje“ tijekom posjeta knjižnici, individualno ili u skupinama te kroz mentorski pristup kada stariji čitaju mlađima što dovodi do povezivanja vršnjaka i razvoja kritičkoga mišljenja. Kada govorimo o očuvanju mentalnoga zdravlja učenika, biblioterapija pomaže smanjenju negativnih posljedica, usvajanju prikladnijih načina ponašanja, rješavanju problema, povećanju suosjećanja, povećanju empatije, jačanju samosvijesti te poboljšanju komunikacije. Preporuka je da se u fond školskih knjižnica obvezno trebaju uvrstiti i knjige koje se odnose na mentalno zdravlje.
Tekst priredila:
Antonela Vlaho
